Zašto cijene goriva 2026. rastu diljem Europe — i kada bi mogle ponovno pasti

U tjednu od 2. studenoga 2026. prosjek EU-a u našim je podacima iznosio €2,101 po litri dizela i €1,867 za benzin — najviše očitane vrijednosti u europskom nizu cijena koji seže dva desetljeća unatrag. Samo dizel je od kraja lipnja skočio za 24%, prestigao benzin u 26 od 27 zemalja EU-a i probio svoj prijašnji rekord od €1,999 postavljen još 2022.

Ovo nije jedan šok, nego nekoliko njih koji stižu istodobno. Sve širi rat na Bliskom istoku i ukrajinska kampanja dronovima protiv ruskih rafinerija stisnuli su svjetsku opskrbu dizelom s dviju strana; rafinerijske marže dosegnule su rekordne razine; nizak vodostaj Rajne poskupio je prijevoz teglenicama u Njemačkoj; a Europa u zimu ulazi s neobično praznim skladištima plina. Ništa od toga neće nestati sljedeći tjedan, zbog čega ovaj tekst tretiramo kao živi izvještaj i ažuriramo ga kako se slika mijenja.

U nastavku: najprije brojke, zatim šest sila koje stoje iza njih, što su vlade diljem Europe najavile te što sve to znači za spremnik na vašem prilazu.

Diljem EU-27 prosječna cijena na crpki u tjednu od 2. studenoga 2026. iznosila je:

• Dizel: €2,101/L — u odnosu na €1,689 krajem lipnja, rast od 24%.
• Benzin: €1,867/L — u odnosu na €1,717, rast od 9%.

Dizel je učinio nešto neobično: sada košta više od benzina u 26 od 27 zemalja EU-a, u prosjeku za otprilike 23 centa, čime je preokrenuo uobičajeni poredak u kojem je dizel jeftinije gorivo. Puniti spremnik od 50 litara dizelom sada košta oko €105, otprilike €21 više nego usred ljeta.

Teret je raspoređen neravnomjerno. Na najvećim tržištima dizel je stajao €2,282 u Njemačkoj (rast od 29% od lipnja), €2,371 u Francuskoj, €2,238 u Italiji, €2,148 u Austriji i €2,468 u Nizozemskoj, dok je Španjolska s €1,898 ostala jedno od jeftinijih velikih tržišta. Poljska bilježi najstrmiji uspon u skupini — dizel je ondje od lipnja porastao za 29% na €1,812 kako su ranija porezna sniženja istekla.

Jedna napomena o prosjecima: naši su jednostavni (neponderirani) prosjeci članica EU-a, pa su stoga nešto niži od potrošnjom ponderiranog niza Europske komisije. Smjer i veličina pomaka u oba su niza jednaki.

Službena statistika potvrđuje razmjere. Eurostatovi podaci za kolovoz pokazuju da su cijene goriva diljem EU-a 23,8% više nego prije godinu dana, pri čemu je 26 od 27 država članica više, a 18 njih iznad 20%; sam dizel poskupio je 8,3% u tom jednom mjesecu, naspram 3,3% za benzin. Najstrmije godišnje poraste zabilježile su Bugarska, Litva, Finska, Njemačka i Francuska. Na drugom je kraju Mađarska sa samo 1,3% — vidljiv učinak njezina cjenovnog limita.

Tjedni bilten same Komisije potom je postavio novu granicu: u tjednu od 21. rujna njezin potrošnjom ponderirani prosjek dizela u EU-u dosegnuo je najvišu razinu svih vremena od €2,23 po litri, 7 centi više u tjedan dana, pri čemu je 19 država članica — među njima Njemačka, Francuska i Italija — bilježilo rekordne cijene dizela. Najstrmiji porasti od kraja veljače zabilježeni su na istoku i sjeveru: Bugarska (+56%), Češka (+52%), Estonija (+52%), Finska (+47%) i Belgija (+47%). Jedino se Malta, koja subvencijama zamrzava cijene na crpkama, uopće nije pomaknula. Tjedan dana kasnije ponderirani prosjek ponovno je blago porastao na €2,24 po litri (bilten od 1. listopada), pri čemu je dvanaest država članica, među njima Belgija, Italija, Rumunjska i Poljska, postavilo nove rekorde svih vremena. Bilten je potom dva tjedna popuštao — u našem neponderiranom nizu za EU dizel je pao s €2,151 u tjednu od 28. rujna na €2,079 u tjednu od 12. listopada — no otada dizel ponovno raste, na €2,084 u tjednu od 19. listopada i €2,091 u tjednu od 26. listopada (€2,146 u potrošnjom ponderiranom prosjeku Komisije), dok je benzin nastavio pojeftinjivati, na €1,895. Njemački dizel popeo se u tjednu od 26. listopada na €2,298. Razlika između dvaju goriva ponovno se povećava: 26. listopada dizel je bio skuplji od benzina u 24 od 27 država članica.

Njemačka, uživo iz naših vlastitih podataka o postajama. Gotovo u stvarnom vremenu pratimo više od 10.000 njemačkih benzinskih postaja. Prema stanju od 8. studenoga 2026., 20:33 (po berlinskom vremenu) prosječna cijena na 10.246 otvorenih postaja u našim podacima iznosila je €2,235 za dizel i €1,990 za E10 — -17,1 centi i -26,3 centi u odnosu na posljednju noć prije porezne olakšice od 1. listopada (29. rujna: €2,406 i €2,253, iste postaje, naše vlastito mjerenje). Za razliku od gornjih tjednih brojki Komisije, ovaj se redak sam osvježava svakog sata, pa će u nadolazećim tjednima pokazati zadržava li se olakšica ili se cijene polako vraćaju.

Jedini najveći razlog zašto dizel raste brže od benzina jest to što se to gorivo guši s dviju strana istodobno.

Bliski istok. Borbe između Sjedinjenih Država i Irana u Hormuškom tjesnacu i oko njega — kanalu kroz koji obično prolazi otprilike petina svjetske nafte prevezene morem — otjerale su naftu Brent s otprilike 72 dolara po barelu prije rata na vrhunac iznad 126 dolara. Od ljeta tjesnac nije ni potpuno otvoren ni potpuno zatvoren: uz pratnju američke ratne mornarice protok se do početka listopada oporavio na oko 13 milijuna barela dnevno, a Saudijska Arabija dio svog izvoza zaobilaznim putem oko Hormuza šalje naftovodom istok–zapad do Yanbua na Crvenom moru — rutom koja je i sama bila na udaru, napadom dronom 13. rujna i otada hutijskim raketama. Svaki znak popuštanja bio je kratkog vijeka. Prvo otvaranje 22. rujna — ponovno pokretanje naftovoda i iranska ponuda da se tjesnac ponovno otvori u roku od sedam dana — propalo je u dva dana; razgovori su potom zastali kada je predsjednik Trump odbacio prijedlog Teherana, a Iran otada ustraje u tome da tjesnac ostaje zatvoren dok Washington ne prihvati njegove uvjete. Listopad je postao dosad najgori mjesec za brodarstvo: prema Washington Instituteu, do 23. listopada napadnuto je 28 brodova, a britanska pomorska agencija UKMTO izbrojila je tijekom mjeseca 32 incidenta oko Arapskog poluotoka, dvostruko više nego u rujnu. Dva tankera zapalila su se 18. listopada nakon što su naletjela na mine; 26. listopada, nakon što su pogođena još četiri tankera, iranska Revolucionarna garda ponovno je proglasila tjesnac zatvorenim; a 30. listopada tanker Louise 1 zapaljen je minama prilijepljenima na trup sjeveroistočno od Khasaba, što je prvi uspješan napad te vrste u ovom ratu. Središnje zapovjedništvo SAD-a tvrdi da su glavni plovni putovi očišćeni od mina, no tvrtke za praćenje tankera oštro se razilaze u procjeni koliko nafte još prolazi. Brent je u listopadu porastao za oko 14%, što je njegov četvrti uzastopni mjesečni rast: prosinački ugovor, kojemu je istjecao rok, dosegnuo je vrhunac od oko 117,6 dolara, a siječanjski je ugovor 30. listopada zatvorio na oko 113 dolara, najviše u šest mjeseci. Diplomatski se prvi put nakon nekoliko tjedana nešto pokrenulo: američki potpredsjednik JD Vance poslao je Teheranu pismo posredstvom Katara, uručeno 25. listopada, u kojemu predlaže izravne razgovore koji bi obuhvatili i nuklearno pitanje; katarski posrednici vratili su se u Teheran 30. listopada, a 31. listopada iranski su dužnosnici izjavili da se ton „potpuno promijenio”, dok je ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi pismo nazvao pozitivnim korakom. No Iran poručuje da neće biti ni razgovora ni ponovnog otvaranja dok se ne ispuni njegovih sedam uvjeta, predsjednik Trump rekao je 25. listopada za Fox News da bi Teheran trebao „sklopiti dogovor” ili će Sjedinjene Države „to dokrajčiti”, a američki mediji izvješćuju da su planovi za nove napade spremni za razdoblje nakon izbora na polovici mandata 3. studenoga.

Crveno more. Pomorska ruta kojom tereti iz Zaljeva i Indije kroz Sueski kanal stižu u Europu ima vlastito usko grlo, a i ono je sada sporno. U ofenzivi započetoj početkom kolovoza Hutiji su do sredine rujna zauzeli cijelu jemensku obalu Crvenog mora — luku Moku 10. rujna, zatim otok Perim u tjesnacu i otočje Hanish — te sada nadziru tjesnac Bab el-Mandeb, oko 20 km od afričke obale, kroz koji je u prvoj polovici 2025. prolazilo nekih 4,2 milijuna barela nafte dnevno. Dana 4. listopada jemenska vlada koju podupire Saudijska Arabija pokrenula je veliku ofenzivu za ponovno zauzimanje obale; tvrdi da je ponovno zauzela Moku, što Hutiji osporavaju, a Hutiji kažu da su pogodili još jedno Aramcovo postrojenje. Do 6. listopada vladine su snage ponovno zauzele gradove Dhubab, Bab i Hadeid, nedaleko sjeverno od tjesnaca. Hutiji su u međuvremenu prenijeli rat u samu Saudijsku Arabiju: rakete su od 10. listopada tri uzastopna dana pogađale Rijad — u prvom je napadu poginulo 12 ljudi — a Saudijska Arabija uzvratila je napadima na hutijska skladišta goriva. Krajem listopada Hutiji su gotovo svakodnevno ispaljivali rakete i dronove na Saudijsku Arabiju — krhotine su 27. listopada oštetile zgrade u Rijadu — a 26. listopada tvrdili su da su pogodili zračnu luku u Rijadu, crpne stanice naftovoda istok–zapad i Yanbu, što Saudijska Arabija nije potvrdila; koalicija predvođena Saudijskom Arabijom istoga je dana napala hutijske raketne položaje i tunele. Saudijski izvoz nafte zasad se održao, na oko 6,5 milijuna barela dnevno u listopadu, od čega oko 2,5 milijuna iz Yanbua. Uz zatvoren Hormuz i borbe oko Bab el-Mandeba, u igri su sada oba morska izlaza iz regije.

Rusija. Istodobno Ukrajina napada ruske rafinerije dronovima velikog dometa — prema brojenju Međunarodne agencije za energiju otprilike jedan uspješan pogodak svaka tri dana tijekom prvih osam mjeseci 2026., s rekordnim 21 napadom samo u kolovozu, koji su rusku preradu nafte gurnuli na najnižu razinu u više od dva desetljeća — a napadi su se gotovo svakodnevno nastavili i krajem rujna, pogodivši Rjazanj, Saratov, Sizranj i Jaroslavlj te 25. rujna izbacivši iz pogona malu rafineriju na jugu. Tri od šest najvećih ruskih rafinerija dizela izbačene su iz pogona ili prigušene, a proizvodnja dizela pala je za otprilike četvrtinu do trećinu. Moskva je 8. srpnja izravno zabranila izvoz dizela kako bi zaštitila domaće tržište i zabranu je stalno produljivala. Nakon dogovora predsjednika Putina i Trumpa 9. listopada — Washington je privremeno, do 7. travnja 2027., suspendirao svoje sankcije na rusko gorivo — Moskva je ponovno počela puštati dizel iz zemlje u okviru izvoznih kvota: u listopadu je izvezeno oko 510.000 tona, a za studeni je planirano oko 2,15 milijuna tona, dok je opća zabrana za proizvođače produljena do kraja siječnja 2027.; potpredsjednik vlade Aleksandar Novak očekuje da će do kraja godine ukupno biti izvezeno do 3,5 milijuna tona. EU je osudio dogovor i zadržava vlastiti embargo na ruske naftne derivate, pa dodatni dizel Europi pomaže samo neizravno, rasterećujući svjetsko tržište. Izvoz benzina i dalje je zabranjen do kraja siječnja. Rat protiv rafinerija u međuvremenu je pod američkim pritiskom usporio: nakon što je Ukrajina 15. listopada pogodila rafineriju u Rjazanju, a 18. listopada naftni terminal i skladište goriva kod Sankt Peterburga, gotovo je dva tjedna obustavila napade na rafinerije i umjesto toga gađala čeličane — prerada u ruskim rafinerijama u drugoj se polovici listopada oporavila za otprilike četvrtinu — prije nego što su dronovi 30. listopada pogodili rafineriju u Novokujbiševsku. Prije napada Rusija je opskrbljivala otprilike desetinu svjetskog dizela. Industrijske procjene ukupni gubitak procjenjuju na otprilike dva milijuna barela ruskih proizvoda dnevno i sličnu količinu s Bliskog istoka.

Više nafte iz OPEC+-a nije popunilo prazninu. Skupina je tijekom ljeta dovršila ukidanje svojih dobrovoljnih rezova proizvodnje, no budući da rat ometa stvaran izvoz, ta povećanja gotovo da nisu promijenila fizičku opskrbu. Čak je i najveće izvanredno puštanje zaliha u povijesti Međunarodne agencije za energiju — nekih 400 milijuna barela, naloženo u ožujku — udarac samo ublažilo. OPEC+ je 1. studenoga zadržao svoje ciljeve za prosinac nepromijenjenima, a kvote za 2027. utvrdit će 29. studenoga. Europa sada ponovno poseže za vlastitim zalihama: Francuska je 29. listopada objavila da će europske zemlje tijekom tri mjeseca pustiti 42 milijuna barela, od čega polovicu čini dizel koji će se prodavati po cijeni koštanja, kao svoj udio u 100 milijuna barela skupine G7; sama Francuska pridonosi 10 milijuna barela dizela, a predsjednik Macron osigurao je i oko 300.000 tona dizela mjesečno iz Zaljeva. A i drugi dobavljači se suzdržavaju: Kina je obustavila sav izvoz goriva tijekom svog blagdanskog tjedna početkom listopada, a zatim za ostatak mjeseca odobrila oko 3,7 milijuna tona benzina, dizela i mlaznog goriva, nešto manje nego u rujnu, a europski uvoz dizela pao je u rujnu na oko milijun barela dnevno — najniži rujan otkad postoje zapisi i nekih 600.000 barela dnevno manje nego godinu ranije. Dizel — gorivo kamiona, traktora i grijanja — jednostavno je teže pronaći nego u posljednjih nekoliko godina.

Čak i ondje gdje nafte ima, njezina prerada u dizel postala je iznimno profitabilna — znak nestašice, a ne izvlačenja novca. Rafinerijska marža za dizel, razlika između sirove nafte i gotovog goriva, u kolovozu je prvi put u povijesti premašila 100 dolara po barelu, naspram uobičajenih 20 do 40. Europske rafinerije prešle su s proizvodnje mlaznog goriva na dizel kako bi je ulovile, a analitičari su očekivali da će marža na dizel dosegnuti vrhunac u listopadu — no Europska komisija otvorila je 28. listopada dijalog na visokoj razini s rafinerijskom industrijom o tome kako iz europskih postrojenja izvući više dizela i mlaznog goriva, što je znak da se Bruxelles priprema na dulje razdoblje oskudice. Ta marža sada čini oko 19% cijene dizela na crpki naspram 8% za benzin — što je upravo razlog zašto je dizel pretekao benzin.

Rajna dodaje njemački obrat — i upravo je postalo gore. Vodostaj kod Kauba, ključnog uskog grla rijeke, već je sredinom kolovoza pao na jednoznamenkastu vrijednost, ispod niske razine od 25 cm iz 2018. Kratak porast u drugoj polovici rujna nije potrajao: krajem rujna vodostaj je prvi put u otprilike 170 godina mjerenja pao ispod nule, a 1. listopada dosegnuo je, prema službenim očitanjima savezne uprave za vodne putove i plovidbu (PEGELONLINE), minus 6 cm, najnižu razinu ikad izmjerenu ondje. Zatim je oscilirao između otprilike minus 2 i plus 22 cm; kiša ga je 28. listopada podigla na 61 cm, najvišu razinu u mjesec dana, no do večeri 1. studenoga ponovno je pao na 19 cm, i dalje daleko ispod oznake niskog vodostaja od 77 cm. Teglenice koje dizel i loživo ulje prevoze u unutrašnjost mogu ploviti samo s djelićem tereta, ako uopće: na kritičnoj dionici između St. Goara i Mainza plovilo je tek nekoliko pojedinačnih teretnih brodova, a doplata za nizak vodostaj za kontejner koji prolazi Kaub dosegnula je €1.350. Do početka listopada ova je godina imala 74 dana ispod oznake niskog vodostaja, naspram 41 u cijeloj 2022. Tankerski prijevoz od Rotterdama do Karlsruhea već se do sredine ljeta popeo na €60-70 po toni, s otprilike €45 krajem lipnja. U prvom tjednu olakšice usko grlo stiglo je do crpki: od 5. listopada pojedine postaje u Kölnu, Bonnu, Koblenzu, Mannheimu, Heidelbergu, Freiburgu, Frankfurtu i Aschaffenburgu privremeno su ostale bez goriva, uglavnom bez dizela, jer je potražnja potaknuta olakšicom nadmašila isporuke. Aral i Shell potvrdili su ograničenja opskrbe i ukazali na Rajnu; udruga operatera postaja naglasila je da je riječ o poremećenom ritmu isporuka, a ne o temeljnoj nestašici. To je velik dio razloga zašto njemački dizel, na €2,282, stoji znatno iznad prosjeka EU-a.

Tečaj tiho pogoršava stvari. Nafta se cijeni u dolarima, a s eurom oko 1,14 dolara svaki dolar sirove nafte Europljane košta više nego Amerikance. Prema vlastitom pravilu Europske središnje banke, svaki trajni rast cijene nafte od 10 dolara dodaje inflaciji u europodručju otprilike pola postotnog boda — pa priča o gorivu tako postaje i priča o inflaciji.

Skok nije samo na crpki. Europska skladišta plina, tampon za zimsko grijanje i proizvodnju struje, neobično su niska: krajem listopada popunjena otprilike 75%, nakon rekordno niske razine za ovo doba godine početkom listopada, pa nisu dosegnula čak ni sniženi cilj punjenja od 80% (tradicionalno 90%) za 1. studenoga. Nizozemski referentni TTF za plin popeo se 28. listopada prvi put od prosinca 2022. iznad €100 po megavatsatu, a 30. listopada stajao je na oko €103. Što to znači za račune za grijanje, objašnjavamo u našem izvješću o zimi grijanja.

Budući da plinske elektrane u većini sati određuju cijenu struje, to se izravno prelijeva na struju. U našim vlastitim veleprodajnim podacima njemačka cijena za dan unaprijed u rujnu je u prosjeku iznosila €144/MWh naspram €— u srpnju — skok od —% — s jednim rujanskim satom koji je skočio na €740. Francuska je u istom razdoblju porasla za otprilike —%, a Nizozemska za otprilike —%. Kućanstva neće sve to osjetiti odjednom jer maloprodajne tarife kasne za tržištem, ali nagli hladni val prije nego što se skladišta oporave brzo bi se osjetio. Satne pomake možete pratiti na našim stranicama o veleprodajnim cijenama struje.

Uz rekordne cijene, vlade su posegnule za poreznom polugom — a raste i pritisak na Bruxelles i Washington.

• Njemačka je svoju olakšicu sada pretočila u zakon. Bundestag je 25. rujna poimeničnim glasanjem s 434 glasa za i 128 protiv usvojio sniženje poreza na energiju za 14,04 centa po litri — s PDV-om oko 17 centi na crpki —, a Bundesrat ga je odobrio istoga dana; vrijedi od 1. listopada do 31. prosinca i stoji oko €2,5 milijarde, koje dijele savezna vlada i pokrajine. Olakšica je stupila na snagu u ponoć 1. listopada — i, za razliku od proljeća, većina se odmah pokazala: u 8 sati ujutro nacionalni prosjeci ADAC-a bili su 14,5 centi niži za E10 i 15,2 centa niži za dizel nego dan ranije, otprilike 87% odnosno 91% od 16,7 centi olakšanja; do kasnog prijepodneva E10 je u prosjeku stajao €2,052, a dizel €2,197, a E10 je na mnogim crpkama u Münchenu, Stuttgartu i Leipzigu pao ispod €2 (rijetko u Hamburgu ili Kölnu). Već u nekoliko dana, međutim, ADAC je uočio da je dio olakšanja već pojeden: u nedjelju 4. listopada njegovi dnevni prosjeci iznosili su €2,137 za E10 i €2,253 za dizel, 2,3 odnosno 0,9 centi više nego u četvrtak — porast koji je nazvao teško razumljivim iz perspektive potrošača jer su se cijene nafte i tečaj jedva pomaknuli — dok industrijska udruga en2x tvrdi da je prenesenih svih 17 centi. Naši vlastiti podaci s više od 10.000 postaja noću pokazuju drukčiju sliku: u noćnoj snimci od 5. listopada dizel je u prosjeku stajao €2,241, 16,5 centi ispod posljednje noći prije olakšice i time praktički cijelu olakšicu, što se poklopilo s padom veleprodajnih cijena dizela od gotovo 6% 2. listopada; E10 je u prosjeku stajao €2,125, 12,8 centi niže. Ta dva mjerenja ne proturječe jedno drugome: ADAC izračunava prosjek cijelog dana, uključujući skupe dnevne sate, dok naša usporedba drži doba dana fiksnim. Tjedan dana kasnije oba mjerenja pokazuju u istom smjeru: naši noćni prosjeci dosegnuli su dno 7. listopada (dizel €2,222) i otada polako ponovno rastu, na €2,251 9. listopada, pa je dizel oko 15,5 centi, a E10 oko 11,5 centi ispod noći prije olakšice. Tjedni pregled ADAC-a od 7. listopada (E10 €2,126, dizel €2,233) utvrdio je da najveći dio olakšice stiže kod dizela, ali da je kod E10 razlika osjetno veća, te je pozvao naftne kompanije da sniženje prenesu u cijelosti. Nakon tri tjedna jednostavna usporedba izgleda bolje od ocjene ekonomista: u našoj noćnoj snimci od 21. listopada dizel je u prosjeku stajao €2,238, a E10 €2,083, 16,7 odnosno 17,0 centi ispod posljednje noći prije olakšice — no to uključuje i tržišna kretanja od tada. Institut DIW, koji uzima u obzir promjene cijena proizvoda, zaključio je 15. listopada da je dosad preneseno samo 67% olakšice, a od 8. listopada tek oko 9 centi. Institut ifo došao je 22. listopada do povoljnije ocjene: u tjednu od 14. do 20. listopada do crpke je stiglo punih 17 centi za E5, 16 centi za E10 i 14 centi za dizel, a od 1. listopada 16 centi za E5 te po 14 centi za E10 i dizel. U svom tjednom pregledu od 28. listopada ADAC je E10 naveo na €2,084, 2,6 centi niže nego tjedan ranije, a dizel na €2,289, 3,4 centa više — čime se razlika između dvaju goriva povećala na 20,5 centi. Za usporedbu, prethodna procjena Bundeskartellamta, temeljena na svibanjsko-lipanjskom krugu, iznosila je 13,8 centi za dizel i 13 centi za benzin, a tijekom te prve olakšice institut ifo utvrdio je da je dizel prenio samo 12 od 16,7 centi. Bundeskartellamt ne može nametnuti potpuni prijenos, ali prati svakodnevno. Zasebni cjenovni limit trebao bi uslijediti najkasnije do 1. siječnja — tijelo bi redovito određivalo najviše cijene na crpki iz cijene proizvoda uvećane za troškove prijevoza, skladištenja i osiguranja, dokle god traje kriza — no dva mjeseca prije isteka olakšice još nema konkretnog modela: SPD vrši pritisak na ministricu gospodarstva Katherinu Reiche, koja je skeptična prema limitu i isključuje produljenje olakšice nakon 31. prosinca. Bundesrat je 16. listopada odobrio i puštanje 19,5 milijuna barela iz njemačkih strateških zaliha nafte, čime se obvezne zalihe smanjuju s 90 na 82 dana.
• Češka ide najdalje, a i njezine su kontrole počele 1. listopada: ministarstvo financija sada svakodnevno objavljuje najviše dopuštene cijene izvedene iz veleprodajnih kotacija — prvog dana 48,72 krune (oko €1,93) po litri za dizel i 46,14 krune (oko €1,83) za benzin — ograničava marže crpki na standardna goriva na 2,50 krune (oko 10 centi) po litri te je snizilo trošarinu na dizel s otprilike 41 na 33 centa, što je sada produljeno do 30. studenoga; cijene su preko noći pale diljem zemlje, mjestimice i do tri krune po litri. Namet od 50% na dodatne marže rafinerija primjenjuje se za 2026. i 2027.
• Francuska je 22. rujna dodala paket vrijedan €450 milijuna: isplatu od €100 za 5,5 milijuna ljudi koji zbog posla voze najmanje 30 km dnevno ili 8.000 km godišnje, energetske bonove od €48-277 koji se 5,8 milijuna kućanstava šalju tri mjeseca ranije te sektorske popuste na dizel — 35 centi po litri za ribare, 20 za vozila javnih radova, 15 za poljoprivrednike — produljene do kraja godine. Ljutnja zbog cijena otada se prelila na ulice, uz prosvjede diljem zemlje 17. listopada i novu mobilizaciju „žutih prsluka” 24. listopada, a vlada je naložila puštanje 10 milijuna barela dizela iz strateških zaliha.
• Italija je snizila dizel za 12,2 centa po litri za drugu polovicu rujna, sa smanjivanjem na 6,1 cent, sve dok sniženje nije isteklo 5. listopada; nakon tri tjedna bez olakšice vlada je od 28. listopada do 7. studenoga ponovno uvela sniženje za dizel od oko 4,9 centi po litri, financirano iz dodatnih prihoda od PDV-a; krenula je ukinuti cestarinu za manje automobile te je obustavila rušenje elektrana na ugljen, istodobno smanjujući birokraciju za naftne i plinske projekte.
• Španjolska i u studenome zadržava poreznu olakšicu za gorivo na 20 centi po litri jer je njezin automatski okidač — godišnja inflacija goriva iznad 15% — i dalje ispunjen, a dizel je 34% skuplji nego prije godinu dana; Poljska je snizila PDV na gorivo s 23% na 8%, od 3. listopada ograničava cijene na crpkama (dizel najviše 7,88 zlota po litri) i, nakon što je predsjednik popustio, sada oporezuje neočekivanu dobit proizvođača goriva; Mađarska plaća €55 po obiteljskom dizelskom automobilu; Litva je prepolovila cijene željezničkih karata. Više od dvanaest država članica sada ima neki oblik olakšice — a vozači u EU-u samo na dizel troše procijenjenih €203 milijuna dnevno više.

Na razini EU-a ton se promijenio od savjeta prema zahtjevima — a Bruxelles se odupire. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pisao je 18. rujna predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen tražeći hitna izuzeća od specifikacija EU-a o kvaliteti goriva — pravila o gustoći i odsumporavanju koja bi, kako kaže, mogla povećati proizvodnju za 5-20% — te veći udio biogoriva u dizelu i jednogodišnju odgodu uredbe o metanu koja bi trebala stupiti na snagu u siječnju 2027. godine; Komisija razmatra zahtjev. Njemački ministar financija Lars Klingbeil na sastanku ministara financija EU-a u Dublinu zatražio je od Komisije da do sljedećeg mjeseca predloži načine oporezivanja izvanredne dobiti naftnih kompanija — na što je povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis odgovorio da „u ovoj fazi” nema planova za mehanizam oporezivanja izvanredne dobiti na razini cijelog EU-a, iako je Bruxelles „spreman uključiti se u raspravu”, a države članice slobodno mogu same oporezivati. Ministri financija EU-a ipak su 9. listopada zatražili od Komisije da razmotri porez na izvanrednu dobit naftnih i plinskih kompanija te osnovali radnu skupinu. Preko Atlantika američka je prijetnja došla i prošla u nekoliko dana: Washington je od EU-a zatražio da iz hitnih zaliha pusti 120 milijuna barela dizela te je, prema Reutersu, Francuskoj i Njemačkoj poručio da im prijeti američka zabrana izvoza dizela ako odbiju — stvarna poluga, budući da su SAD ove godine isporučile oko trećinu europskog uvoza dizela, a u kolovozu otprilike polovicu. Glasnogovornica Komisije Anna-Kaisa Itkonen odgovorila je: „U potpunosti odbacujemo svaku zabranu dizela”, dodavši da bi to „narušilo naše povjerenje u Sjedinjene Države kao pouzdanog partnera”. Dana 2. listopada skupina G7 pod francuskim predsjedanjem umjesto toga dogovorila je koordinirano puštanje 100 milijuna barela dizela i sirove nafte putem Međunarodne agencije za energiju tijekom četiri mjeseca, uz „znatno puštanje dizela unaprijed u prvih 20 dana”, te se obvezala suzdržati od ograničenja izvoza energije; predsjednik Trump potom je izjavio da zabrana izvoza „zapravo nikada nije bila na stolu”. Komisija je dosad ublažila pravila o državnim potporama i potrošnji za energetske olakšice, uz naglasak da ne može odrediti svjetsku cijenu nafte; 28. listopada otvorila je dijalog s rafinerijskom industrijom, a povjerenik za energetiku Dan Jørgensen upozorio je na sastanku ministara energetike 29. listopada da Europu čeka teška zima. Zajednička nit svega toga: gotovo svaka mjera cilja na dizel, gorivo koje najviše šteti proračunima kućanstava i poduzeća.

Za tipičnog vozača €21 koliko je od lipnja poskupjelo jedno punjenje dizelom vidljiv je trošak; za prijevoznike, poljoprivrednike i sve koji griju na ulje isti se pomak umnaža mnogo puta. Iz podataka slijede dvije praktične poruke.

Prvo, preokret u kojem je dizel skuplji od benzina mijenja stari savjet. Godinama je dizelski automobil bio jeftiniji izbor za duge relacije; sada kada je dizel u većini EU-a 23 centa iznad benzina, ta se prednost suzila ili preokrenula. Ako birate između dva automobila ili dvije opcije najma, računajte s današnjim brojkama, a ne s jučerašnjom navikom.

Drugo, raspon između zemalja i između crpki upravo je neobično širok, pa se traženje povoljnijeg isplati više nego inače. Naši su alati napravljeni upravo za to: europska rang-lista cijena goriva pokazuje gdje svaka zemlja danas stoji, stranice pojedinih zemalja poput Njemačke, Francuske i Italije prikazuju cijene crpki uživo u vašoj blizini, a naš putnički vodič za gorivo donosi savjete za prelazak granice na kontinentu na kojem kratak zaobilazak može uštedjeti pravi novac.

Nitko ne može obećati datum, ali podaci upućuju na to što treba pratiti.

• Rafinerijske marže trebale su dosegnuti vrhunac oko listopada, no dizel ponovno raste dok benzin pada; premija na dizel popustit će tek kada rafinerije sustignu potražnju i kada na tržište stigne više ruskog i zaljevskog dizela, čak i ako sirova nafta ostane skupa.
• Rajna se nakratko oporavila od rekordno niske razine od minus 6 cm 1. listopada na 61 cm 28. listopada, ali je 1. studenoga ponovno bila na 19 cm, uz oznaku niskog vodostaja od 77 cm — pa isporuke teglenicama ostaju oskudne dok ne stigne dugotrajnija kiša, kao što su pokazale prazne crpke uz Rajnu u prvom tjednu olakšice.
• Skladišta plina su zimska nepoznanica: blaga zima pušta Europu da se provuče sa zalihama od otprilike 75%; hladna bi povukla cijene struje i, neizravno, troškove rafiniranja.
• Ratovi ostaju najveća nepoznanica. Listopad je bio dosad najgori mjesec za brodarstvo oko Hormuza, s morskim minama, eksplozivom prilijepljenim na trupove i ponovnom iranskom objavom da je tjesnac zatvoren; istodobno je američko pismo Teheranu donijelo prvi diplomatski pomak nakon nekoliko tjedana. Sada treba pratiti: službeni odgovor Irana i hoće li početi izravni razgovori, što će predsjednik Trump odlučiti nakon američkih izbora na polovici mandata 3. studenoga, hoće li hutijski napadi na saudijske izvozne rute eskalirati i hoće li Ukrajina ozbiljno nastaviti kampanju protiv rafinerija.
• Hitne zalihe jedina su poluga koja je već pomaknula tržište: kada se 2. listopada oblikovalo puštanje 100 milijuna barela u okviru G7, s dizelom unaprijed, europske terminske cijene dizela pale su gotovo 6% u jednom danu. Udio Europe — 42 milijuna barela tijekom tri mjeseca, od čega polovicu čini dizel — sada se pušta na tržište; hoće li to stići do crpki, ovisi o tome koliko brzo bareli poteku.

Čvrste točke za nadolazeće tjedne: američki izbori na polovici mandata 3. studenoga; novo talijansko sniženje za dizel vrijedi do 7. studenoga; OPEC+ utvrđuje svoje kvote za 2027. 29. studenoga; češke kontrole cijena i sniženje trošarine vrijede do 30. studenoga; a njemačka olakšica od 17 centi istječe 31. prosinca — za cjenovni limit koji bi trebao uslijediti od 1. siječnja još nema konkretnog modela.

Naša najbolja procjena na dan posljednjeg ažuriranja: olakšica stiže do njemačkih vozača bolje nego što su mnogi strahovali — institut ifo utvrđuje da kod dizela stiže oko 14 od 17 centi, a kod E5 puni iznos — no dizel diljem Europe ponovno raste dok benzin pada, Brent je na šestomjesečnom vrhuncu, a Rajna je ponovno niska. Olakšanje sada ovisi o tome hoće li Washington i Teheran početi razgovarati i koliko brzo europsko puštanje zaliha stigne do crpki; a kada olakšica 31. prosinca istekne, porez na svaku litru u Njemačkoj ponovno raste za oko 17 centi, osim ako njezino mjesto ne zauzme obećani limit ili neka druga mjera. Ovaj ćemo odjeljak revidirati kako se dokazi budu mijenjali.

Ovo je živi izvještaj. Cijene iznad čitaju se uživo iz naše baze podataka i osvježavaju se same kako pristižu novi tjedni i satni podaci; analizu ručno provjeravamo i revidiramo kako se događaji kreću.

• 1. studenoga 2026. — Listopad je bio rekordan mjesec po broju napada na brodove oko Hormuza (28 do 23. listopada prema Washington Instituteu); iranska Revolucionarna garda 26. listopada ponovno je proglasila tjesnac zatvorenim, dok je američko pismo Teheranu donijelo prvi diplomatski pomak nakon nekoliko tjedana; Brent je u listopadu porastao za oko 14% na oko 113 dolara (siječanjski ugovor, 30. listopada); Rusija je produljila zabranu izvoza dizela do kraja siječnja, ali dizel pušta u okviru kvota (za studeni planirano oko 2,15 milijuna tona); Europa pušta 42 milijuna barela iz svojih zaliha; OPEC+ je zadržao ciljeve za prosinac; Italija je ponovno uvela sniženje za dizel od 4,9 centi (od 28. listopada do 7. studenoga); Češka je produljila kontrole do 30. studenoga; ifo: kod dizela do crpke stiže oko 14 od 17 centi olakšice; ADAC (28. listopada): E10 €2,084, dizel €2,289; dizel za EU u našem nizu ponovno je porastao na €2,091 (tjedan od 26. listopada); Kaub 1. studenoga ponovno na 19 cm. Ispravak: Ukrajina je 18. listopada pogodila naftni terminal i skladište goriva kod Sankt Peterburga, a ne rafineriju.
• 22. listopada 2026. — Rusija je djelomično ukinula zabranu izvoza dizela nakon dogovora Trumpa i Putina od 9. listopada (američko izuzeće od sankcija do 7. travnja 2027.), dok je Ukrajina nastavila napade na rafinerije (Rjazanj 15. listopada, područje Sankt Peterburga 18. listopada); val napada na tankere u Hormuzu, sada i minama, podigao je Brent na petomjesečni vrhunac od 111,99 dolara (20. listopada); hutijski raketni napadi na Rijad; DIW: preneseno samo 67% njemačke olakšice; naši noćni prosjeci 21. listopada: dizel €2,238, E10 €2,083; Njemačka pušta 19,5 milijuna barela iz naftnih rezervi; Španjolska u studenome zadržava poreznu olakšicu od 20 centi, talijansko sniženje za dizel isteklo je 5. listopada; prosjek dizela za EU u našem nizu pao je na €2,080 (tjedan od 12. listopada). Očitanja Rajne ispravljena prema službenim podacima vodomjera: rekordno niska razina kod Kauba iznosila je 1. listopada minus 6 cm.
• 10. listopada 2026. — Ispravljen podatak o kineskoj obustavi izvoza u listopadu: izvoz je nastavljen nakon blagdanskog tjedna (za listopad odobreno oko 3,7 milijuna tona); novi val napada na devet tankera oko Hormuza podigao je Brent 8. listopada na oko 105 dolara, dok je Trump govorio o „produktivnim razgovorima”; snage jemenske vlade ponovno su zauzele Dhubab, Bab i Hadeid u blizini Bab el-Mandeba; Poljska je od 3. listopada ograničila cijene na crpkama i uvela porez na neočekivanu dobit; olakšica se topi — naš noćni prosjek dizela porastao je s €2,222 (7. listopada) na €2,251 (9. listopada), a ADAC vidi osjetno veću razliku kod E10; prvi tjedan olakšice u biltenu EU-a (tjedan od 5. listopada): njemački dizel €2,254, 18 centi niže nego tjedan ranije; Kaub 10. listopada na 4 cm.
• 6. listopada 2026. — Crveno more dodano kao druga fronta: Hutiji od sredine rujna drže jemensku obalu Crvenog mora i tjesnac Bab el-Mandeb, a jemenska vlada koju podupire Saudijska Arabija 4. listopada pokrenula je ofenzivu kako bi ih ponovno zauzela; američki ultimatum o dizelu završio je puštanjem 100 milijuna barela u okviru G7 (2. listopada) nakon što je Komisija odbacila svaku zabranu izvoza; Kina je za listopad obustavila izvoz goriva, a europski uvoz dizela u rujnu pao je na rekordno nisku razinu; od 5. listopada pojedine postaje uz Rajnu ostale su bez goriva; dnevni prosjeci ADAC-a nakon početka olakšice ponovno su porasli (4. listopada: E10 €2,137, dizel €2,253), dok naši noćni podaci (5. listopada) pokazuju dizel 16,5 centi i E10 12,8 centi ispod noći prije olakšice; Kaub 6. listopada na 9 cm; Iran kaže da Hormuz ostaje zatvoren dok se ne ispune njegovi uvjeti; dizel u EU-u na novom rekordu od €2,24 (bilten Komisije od 1. listopada).
• 2. listopada 2026. — Dodan redak uživo iz naših vlastitih podataka o njemačkim postajama: navečer 2. listopada prosječna cijena na 10.377 otvorenih postaja koje pratimo iznosila je €2,268 za dizel i €2,123 za E10, što je 13,8 i 13,0 centi ispod posljednje noći prije olakšice (29. rujna, €2,406 i €2,253); usporedba u isto noćno vrijeme (29. rujna naspram 1. listopada, 23:55 UTC) pokazuje 11,5 i 11,1 centi — otprilike dvije trećine olakšanja od 16,7 centi, blizu prethodne procjene Bundeskartellamta. Brojke za EU uživo sada odražavaju tjedan od 28. rujna (dizel €2,152, benzin €1,974), još uvijek prije olakšice.
• 1. listopada 2026. — Njemačka olakšica prošla je test prvog dana: prosjeci ADAC-a pali su do 8 sati ujutro za 14,5 centi (E10) i 15,2 centa (dizel), oko 87-91% od 16,7 centi olakšanja, a E10 je do kasnog prijepodneva stajao €2,052, a dizel €2,197; stupile su na snagu češke dnevne najviše cijene (48,72 krune dizel, 46,14 krune benzin) i limit marži; Washington je zatražio puštanje 120 milijuna barela zaliha dizela EU-a i zaprijetio Francuskoj i Njemačkoj zabranom izvoza, a Komisija i pet vlada savjetovale su se; Teheran je primio američki odgovor na svoju ponudu o Hormuzu, dok je Trump izrazio sumnju da je mir moguć; Brent je popustio na oko 100-104 dolara jer se protok kroz Hormuz oporavio na 13,2 milijuna barela dnevno; vodomjer kod Kauba kretao se oko nule.
• 29. rujna 2026. — Odlomak o Rajni ispravljen: vodomjer kod Kauba pao je 26. rujna na minus 3 cm, prvo negativno očitanje u otprilike 170 godina, a plovidba je uvelike obustavljena; američko-iranski razgovori zastali su nakon što je predsjednik Trump odbacio Teheranov prijedlog o Hormuzu (Brent oko 107 dolara), dok je protok saudijskim naftovodom ponovno na oko 3,5 milijuna barela dnevno; dodani odbijanje Komisije da, zasad, uvede porez na izvanrednu dobit na razini cijelog EU-a, Trumpova potpora zabrani američkog izvoza dizela i ograde u vezi s prijenosom uoči njemačke olakšice 1. listopada; zabilježena ruska zabrana izvoza benzina.
• 25. rujna 2026. — Njemački Bundestag (434 prema 128) i Bundesrat usvojili su sniženje poreza na energiju za 14,04 centa, na snazi od 1. listopada; popuštanje od 22. rujna preokrenulo se nakon hutijskih raketnih napada na Yanbu (Brent ponovno iznad 105 dolara); Rusija je produljila zabranu izvoza dizela do 31. listopada; bilten Komisije zabilježio je najvišu razinu dizela u EU-u svih vremena od €2,23 s 19 zemalja na rekordnim razinama; dodani francuski paket od €450 milijuna, španjolski automatski porezni okidač, talijanska obustava rušenja elektrana na ugljen i protivljenje Komisije američkoj zabrani izvoza dizela. Cijene uživo osvježene na tjedan od 21. rujna: dizel u EU-u €2,138, benzin €1,959.
• 23. rujna 2026. — Nafta je popustila na oko 98 dolara nakon što je Saudijska Arabija ponovno pokrenula svoj naftovod istok–zapad, a Iran ponudio ponovno otvaranje Hormuza; njemačka vlada odobrila je olakšicu od 17 centi (parlament glasa ovog tjedna); dodani češki limit marži i sniženje poreza na dizel; dodani pritisak na razini EU-a (Macronovo pismo, zahtjev za porezom na izvanrednu dobit) i Eurostatovi podaci za kolovoz; odjeljci o Rajni i Rusiji dorađeni.
• 21. rujna 2026. — Prva objava: dizel u EU-u na €2,075 (tjedan od 14. rujna), iznad rekorda iz 2022.; utvrđeno šest pokretača; sažete njemačka olakšica od 17 centi i druge nacionalne mjere.