← Povratak na pregled

Cijena struje u Estonija

H2 2025 · uključujući sve poreze · Potrošačka klasa: 1.000–2.500 kWh/god.

Trenutna cijena

25.44ct/kWh

0.6% skuplje vs. prosjek EU (25.29 ct/kWh)

Prosjek EU

25.29 ct/kWh

H2 2025

Rang

#23

od 40 zemalja

Cijena električne energije za kućanstva u Estonija trenutno iznosi 25.44 ct/kWh (H2 2025), čime zauzima #23. mjesto od 40 europskih zemalja. To je 0.6% iznad prosjeka EU-a od 25.29 ct/kWh.

Najjeftinija električna energija u Europi nalazi se u Turska po cijeni od 5.59 ct/kWh, dok Irska ima najvišu cijenu od 50.76 ct/kWh.

Medu susjednim zemljama, cijena struje u Estonija (25.44 ct/kWh) je najnizlja medu susjedima. Prosjek EU je 25.29 ct/kWh.

Povijest cijena

Povijest cijena

RazdobljeCijena
H2 202525.44 ct/kWh
H1 202525.46 ct/kWh
H2 202425.14 ct/kWh
H1 202425.46 ct/kWh
H2 202325.91 ct/kWh
H1 202324.47 ct/kWh
H2 202225.72 ct/kWh
H1 202221.61 ct/kWh
H2 202119.26 ct/kWh
H1 202114.81 ct/kWh
H2 202014.22 ct/kWh
H1 202013.78 ct/kWh
H2 201914.68 ct/kWh
H1 201914.52 ct/kWh
H2 201814.57 ct/kWh
H1 201813.93 ct/kWh
H2 201713.52 ct/kWh
H1 201712.17 ct/kWh
H2 201612.68 ct/kWh
H1 201612.41 ct/kWh
H2 201513.29 ct/kWh
H1 201513.38 ct/kWh
H2 201413.55 ct/kWh
H1 201413.45 ct/kWh
H2 201313.90 ct/kWh
H1 201313.92 ct/kWh
H2 201211.43 ct/kWh
H1 201211.21 ct/kWh
H2 201110.60 ct/kWh
H1 20119.95 ct/kWh
H2 201010.20 ct/kWh
H1 20109.89 ct/kWh
H2 20099.38 ct/kWh
H1 20099.39 ct/kWh
H2 20088.65 ct/kWh
H1 20088.30 ct/kWh
H2 20077.99 ct/kWh

FAQ

Zašto su podaci iz H2 2025?
Eurostat objavljuje cijene električne energije za kućanstva polugodišnje s kašnjenjem od otprilike 6 mjeseci. H2 2025 je najnovije službeno dostupno razdoblje. Sljedeća nadopuna očekuje se oko Q2 2026.
Što je uključeno u cijenu električne energije?
Prikazana cijena uključuje energetsku komponentu, mrežne naknade, poreze, pristojbe i dodatke — dakle stvarnu cijenu za krajnjeg potrošača. Izvor: Eurostat (nrg_pc_204), raspon potrošnje 2.500–5.000 kWh/god.
Zašto se cijene električne energije toliko razlikuju u Europi?
Razlike proizlaze iz različitih poreznih stopa, mrežnih naknada, energetskog miksa (zemlje sa značajnim udjelom nuklearne ili hidroenergije obično su jeftinije) i političke regulacije. Subvencije i cjenovna ograničenja u pojedinim zemljama također igraju ulogu.

Izvor: Eurostat (nrg_pc_204)