← Povratak na pregled

Cijena struje u Mađarska

H1 2025 · uključujući sve poreze · Potrošačka klasa: 1.000–2.500 kWh/god.

Trenutna cijena

8.78ct/kWh

63.0% jeftinije vs. prosjek EU (23.71 ct/kWh)

Prosjek EU

23.71 ct/kWh

H1 2025

Rang

#36

od 39 zemalja

Cijena električne energije za kućanstva u Mađarska trenutno iznosi 8.78 ct/kWh (H1 2025), čime zauzima #36. mjesto od 39 europskih zemalja. To je 63.0% ispod prosjeka EU-a od 23.71 ct/kWh.

Najjeftinija električna energija u Europi nalazi se u Turska po cijeni od 5.68 ct/kWh, dok Njemačka ima najvišu cijenu od 43.47 ct/kWh.

Povijest cijena

Povijest cijena

RazdobljeCijena
H1 20258.78 ct/kWh
H2 20248.77 ct/kWh
H1 20249.21 ct/kWh
H2 20239.57 ct/kWh
H1 20239.73 ct/kWh
H2 20229.83 ct/kWh
H1 20229.40 ct/kWh
H2 202110.12 ct/kWh
H1 202110.13 ct/kWh
H2 202010.17 ct/kWh
H1 202010.35 ct/kWh
H2 201911.14 ct/kWh
H1 201911.44 ct/kWh
H2 201811.41 ct/kWh
H1 201811.99 ct/kWh
H2 201711.77 ct/kWh
H1 201711.69 ct/kWh
H2 201611.69 ct/kWh
H1 201611.55 ct/kWh
H2 201511.86 ct/kWh
H1 201511.67 ct/kWh
H2 201411.91 ct/kWh
H1 201412.49 ct/kWh
H2 201313.81 ct/kWh
H1 201314.70 ct/kWh
H2 201216.85 ct/kWh
H1 201216.29 ct/kWh
H2 201116.61 ct/kWh
H1 201117.28 ct/kWh
H2 201016.61 ct/kWh
H1 201017.68 ct/kWh
H2 200917.39 ct/kWh
H1 200915.34 ct/kWh
H2 200815.85 ct/kWh
H1 200816.08 ct/kWh
H2 200715.03 ct/kWh

FAQ

Zašto su podaci iz H1 2025?
Eurostat objavljuje cijene električne energije za kućanstva polugodišnje s kašnjenjem od otprilike 6 mjeseci. H1 2025 je najnovije službeno dostupno razdoblje. Sljedeća nadopuna očekuje se oko Q2 2026.
Što je uključeno u cijenu električne energije?
Prikazana cijena uključuje energetsku komponentu, mrežne naknade, poreze, pristojbe i dodatke — dakle stvarnu cijenu za krajnjeg potrošača. Izvor: Eurostat (nrg_pc_204), raspon potrošnje 2.500–5.000 kWh/god.
Zašto se cijene električne energije toliko razlikuju u Europi?
Razlike proizlaze iz različitih poreznih stopa, mrežnih naknada, energetskog miksa (zemlje sa značajnim udjelom nuklearne ili hidroenergije obično su jeftinije) i političke regulacije. Subvencije i cjenovna ograničenja u pojedinim zemljama također igraju ulogu.

Izvor: Eurostat (nrg_pc_204)