← Povratak na pregled

Cijena struje u Srbija

H2 2025 · uključujući sve poreze · Potrošačka klasa: 1.000–2.500 kWh/god.

Trenutna cijena

12.47ct/kWh

50.7% jeftinije vs. prosjek EU (25.29 ct/kWh)

Prosjek EU

25.29 ct/kWh

H2 2025

Rang

#33

od 40 zemalja

Cijena električne energije za kućanstva u Srbija trenutno iznosi 12.47 ct/kWh (H2 2025), čime zauzima #33. mjesto od 40 europskih zemalja. To je 50.7% ispod prosjeka EU-a od 25.29 ct/kWh.

Najjeftinija električna energija u Europi nalazi se u Turska po cijeni od 5.59 ct/kWh, dok Irska ima najvišu cijenu od 50.76 ct/kWh.

U usporedbi s prethodnim razdobljem (H1 2025), cijena struje u Srbija pala za 0.2 ct/kWh (1.9%). U posljednje tri godine, cijene su znacajno porasle.

Medu susjednim zemljama, cijena struje u Srbija (12.47 ct/kWh) je visa od Mađarska (9.14 ct/kWh), ali niza od Rumunjska (29.94 ct/kWh). Prosjek EU je 25.29 ct/kWh.

Povijest cijena

Povijest cijena

RazdobljeCijena
H2 202512.47 ct/kWh
H1 202512.71 ct/kWh
H2 202412.60 ct/kWh
H1 202412.39 ct/kWh
H2 202312.05 ct/kWh
H1 202311.36 ct/kWh
H2 202210.28 ct/kWh
H1 20229.73 ct/kWh
H2 20219.68 ct/kWh
H1 20219.30 ct/kWh
H2 20208.49 ct/kWh
H1 20208.63 ct/kWh
H2 20198.33 ct/kWh
H1 20198.27 ct/kWh
H2 20188.20 ct/kWh
H1 20188.25 ct/kWh
H2 20178.05 ct/kWh
H1 20177.76 ct/kWh
H2 20167.59 ct/kWh
H1 20167.50 ct/kWh
H2 20157.46 ct/kWh
H1 20156.10 ct/kWh
H2 20147.12 ct/kWh
H1 20146.58 ct/kWh
H2 20137.06 ct/kWh
H1 20136.73 ct/kWh

FAQ

Zašto su podaci iz H2 2025?
Eurostat objavljuje cijene električne energije za kućanstva polugodišnje s kašnjenjem od otprilike 6 mjeseci. H2 2025 je najnovije službeno dostupno razdoblje. Sljedeća nadopuna očekuje se oko Q2 2026.
Što je uključeno u cijenu električne energije?
Prikazana cijena uključuje energetsku komponentu, mrežne naknade, poreze, pristojbe i dodatke — dakle stvarnu cijenu za krajnjeg potrošača. Izvor: Eurostat (nrg_pc_204), raspon potrošnje 2.500–5.000 kWh/god.
Zašto se cijene električne energije toliko razlikuju u Europi?
Razlike proizlaze iz različitih poreznih stopa, mrežnih naknada, energetskog miksa (zemlje sa značajnim udjelom nuklearne ili hidroenergije obično su jeftinije) i političke regulacije. Subvencije i cjenovna ograničenja u pojedinim zemljama također igraju ulogu.

Izvor: Eurostat (nrg_pc_204)