Cijena struje u Srbija

H1 2026 · uključujući sve poreze · Potrošačka klasa: 2.500–5.000 kWh/god.

Trenutna cijena

RSSrbija

11.97ct/kWh

−52.2 %jeftinije vs. prosjek EU (25.03 ct/kWh)

Prosjek EU

25.03 ct/kWh

H1 2026

Rang

#31

od 39 zemalja

Cijena električne energije za kućanstva u Srbija trenutno iznosi 11.97 ct/kWh (H1 2026), čime zauzima #31. mjesto od 39 europskih zemalja. To je 52.2% ispod prosjeka EU-a od 25.03 ct/kWh.

Najjeftinija električna energija u Europi nalazi se u Mađarska po cijeni od 11.39 ct/kWh, dok Irska ima najvišu cijenu od 38.71 ct/kWh.

U usporedbi s prethodnim razdobljem (H2 2025), cijena struje u Srbija porasla za 0.1 ct/kWh (0.6%). U posljednje tri godine, cijene su znacajno porasle.

Medu susjednim zemljama, cijena struje u Srbija (11.97 ct/kWh) je visa od Mađarska (11.39 ct/kWh), ali niza od Rumunjska (28.36 ct/kWh). Prosjek EU je 25.03 ct/kWh.

Povijest cijena

Povijest cijena

RazdobljeCijena
H1 202611.97 ct/kWh
H2 202511.90 ct/kWh
H1 202511.02 ct/kWh
H2 202411.08 ct/kWh
H1 202410.82 ct/kWh
H2 202310.46 ct/kWh
H1 20239.64 ct/kWh
H2 20228.69 ct/kWh
H1 20228.08 ct/kWh
H2 20218.11 ct/kWh
H1 20217.91 ct/kWh
H2 20207.37 ct/kWh
H1 20207.38 ct/kWh
H2 20197.21 ct/kWh
H1 20197.06 ct/kWh
H2 20187.09 ct/kWh
H1 20187.05 ct/kWh
H2 20176.95 ct/kWh
H1 20176.64 ct/kWh
H2 20166.54 ct/kWh
H1 20166.41 ct/kWh
H2 20156.45 ct/kWh
H1 20155.75 ct/kWh
H2 20145.96 ct/kWh
H1 20146.07 ct/kWh
H2 20136.08 ct/kWh
H1 20135.64 ct/kWh

FAQ

Zašto su podaci iz H1 2026?
Eurostat objavljuje cijene električne energije za kućanstva polugodišnje s kašnjenjem od otprilike 6 mjeseci. H1 2026 je najnovije službeno dostupno razdoblje. Sljedeća nadopuna očekuje se oko Q2 2026.
Što je uključeno u cijenu električne energije?
Prikazana cijena uključuje energetsku komponentu, mrežne naknade, poreze, pristojbe i dodatke — dakle stvarnu cijenu za krajnjeg potrošača. Izvor: Eurostat (nrg_pc_204), raspon potrošnje 2.500–5.000 kWh/god.
Zašto se cijene električne energije toliko razlikuju u Europi?
Razlike proizlaze iz različitih poreznih stopa, mrežnih naknada, energetskog miksa (zemlje sa značajnim udjelom nuklearne ili hidroenergije obično su jeftinije) i političke regulacije. Subvencije i cjenovna ograničenja u pojedinim zemljama također igraju ulogu.

Izvor: Eurostat (nrg_pc_204)